Nema komentara

Porez na promet nekretnina nosi rasterećenje od 100 milijuna kuna

 

Jedna od novina u poreznom sustavu koje bi u primjenu trebale početkom iduće godine je novi korak smanjenja stope poreza na promet nekretnina (PPN).

Nakon lanjskog smanjenja s pet na četiri posto, slijedi snižavanje na tri posto, što na nekretnini vrijednoj milijun kuna znači smanjenje obveze za 10.000 kuna. Oko tog sastojka paketa poreznih promjena nije bilo velikih prijepora, a efekt snižavanja stope PPN-a za jedan postotni bod procjenjuje se na oko 100 milijuna kuna. To rasterećenje trebalo bi ublažiti rast cijena na tržištu nekretnina koje su, prema analizama, u proteklih godinu dana u prosjeku porasle za oko 6 posto, s tim da iza tog prosjeka stoji prilično velik raspon – i razine cijena stanova i kuća, i kretanja ponude i potražnje u pojedinim dijelovima Hrvatske.

Uobičajeno je da već same najave utječu na tržište, a u konkretnom slučaju mnogi namjernici će zbog manjeg PPN-a zacijelo razmotriti odgodu transakcije za početak 2019. No, tu je i program državnih poticanja kroz subvencioniranje kamata, zbog čega će mnogi u idućim mjesecima tražiti načina da se terminski ciljevi “pomire”.  Kako bilo, nakon spuštanja PPN-a na 3% ta bi stopa mogla ostati trajnije. Daljni koraci ovise ponajprije o tome hoće li Hrvatska ipak ići prema porezu na imovinu.

U tom slučaju oporezivanje samih  transakcija bi se praktično ukinulo ili svelo na simbolične administrativne takse. Stopa PPN-a obično se veže uz onu po nasljeđivanju (za kategorije kod kojih se ono uopće oporezuje), a s tim u vezi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji je radio na analizama i razradama nove runde poreznih promjena, ističe kako se i kod nas polako nameće pitanje treba li kod nasljedstva iznad nekog praga vrijednosti ići prema diverzifikaciji odnosno progresivnom oporezivanju. Kako će se sutra prema tom pitanju, kao i porezu na nekretnine odrediti politika, ostaje vidjeti.

Inače, prilikom smanjenja stope PPN-a sa 5 na 4 posto, uz istodobno ukidanje oslobođenja tog poreza za kupnju prve nekretnine (što nije vrijedilo za one oporezive PDV-om), taj je porez lani u cijelosti prepušten lokalnim jedinicama. Gradovi i općine od PPN-a su u 2016. prihodovali 701 milijun kuna, a lani 885 milijuna kuna. Ukupan broj obveznika tog poreza iznosio je oko 242 tisuće, što je tri tisuće više nego 2015. i 12 tisuća manje nego 2016. kad je najava ukidanja oslobođenja poreza za prve nekretninu požurila kupovine onih koji su se uklapali u uvjete oslobođenja.

Piše Poslovni.hr

Nema komentara

Zakon o stambenom kreditiranju noviteti i izmjene.

Stambeni kredit nikada nije bio roba za svačiji džep, a od ove je godine i manje. Onima s plaćama ispod prosječne od 5960 kuna kreditna sposobnost smanjena je u skladu s izmjenama Ovršnog zakona, pa se tako od ove godine mogu zadužiti toliko da im mjesečna otplatna rata iznosi maksimalno četvrtinu plaće, dok im je lani taj limit bio na trećini plaće.

Tako su, na primjer, okvirno govoreći, oni s 5200 kuna lani mogli podići stambeni kredit s mjesečnom ratom od 1730 kuna, a ove godine ta rata može iznositi 1300 kuna. Oni s većim primanjima mogu računati na to da dvije trećine prosječne plaće moraju ostati zaštićene.
Znači, imaju li plaću od 10.000 kuna, zaštićeni dio je 3933 kune i na tu se svotu ne smiju zaduživati, a mjesečna rata kredita može biti najviše 6067 kuna.
Od početka 2018. banke strože računaju kreditnu sposobnost za one s prosječnim i manjim plaćama, pa smo u sedam velikih banaka pitali da objasne kako je računaju i koliki stambeni kredit može dobiti onaj tko zarađuje mjesečno mrvicu više, plaću od 6000 kuna.
U OTP Splitskoj, Privrednoj, Zagrebačkoj, Addiko i Hrvatskoj poštanskoj banci uglavnom su nam rekli da se kreditna sposobnost utvrđuje individualno za svakog klijenta na temelju zakona, internih akata banke, podataka kojima ona raspolaže i onih koje dobiju od klijenta.
U Erste&Steiermärkische banci rekli su nešto više. Uskladili su se s odlukom Hrvatske narodne banke kojom je preciziran način procjene kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita. To znači, objašnjavaju, da je smanjen iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, a samim time i maksimalni iznos kredita.
– Ovakav izračun je stroži u odnosu na dosadašnji, odnosno klijent s prosječnim primanjima može ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu. Naime, ako je plaća manja od prosječne plaće u RH, koja je u rujnu 2017. iznosila 5958 kuna, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće – kažu nam u ovoj banci.
I u Raiffeisenbank vele da su, u skladu s novim zakonskim propisima, dodatno pri odobravanju stambenih potrošačkih kredita postrožili izračun kreditne sposobnosti sudionika u kreditu, tako da je zakon propisao minimalne životne troškove, odnosno iznos plaće koji sudioniku kredita mora ostati slobodan.
– Navedeno je utjecalo na smanjenje kreditne sposobnosti pojedinih potrošača, poglavito onih s primanjima manjim od prosječne plaće, koji se uglavnom mogu zadužiti maksimalno u visini 25 posto svojega primanja – navode u Raiffeisenbank.
U svim bankama, na pitanje jesu li sudužnici ili jamci postali traženiji nego prije, odgovaraju da to nisu primijetili. No, stambeni krediti u siječnju baš i nisu bili tražena roba. Građani su bankama krajem siječnja otplaćivali 52 milijarde kuna stambenih kredita, a to je za 640 milijuna kuna manje nego mjesec dana prije, krajem prosinca prošle godine.
Da bi ljudi sa 6000 kuna podigli stambeni kredit, moraju igrati na najdulje rokove otplate, čime im se smanjuje mjesečna obveza i povećava ukupni iznos otplaćenog kredita. U konačnici će platiti više nego što bi da kraće otplaćuju kredit po većim mjesečnim ratama.
Ovisno o banci, mogu računati na stambeni kredit od 40.000 eura do, u najboljem slučaju, 65.000 eura na rok otplate od 30 godina. Onaj tko po 2032 kune tijekom 30 godina bude vraćao stambeni kredit od oko 64.600 eura, s posljednjom će ratom otplatiti 98.018 eura glavnice i kamate.
Krediti nisu za svačiji džep, plaća od 9000 kuna, pa i 10.000 kuna, treba za dobivanje kredita od 100.000 eura na rok otplate od 20 godina. Tu plaću treba primati svaki mjesec tijekom otplate kredita.

Nema komentara

Hoće li uvođenje eura povećati cijene nekretnina? Evo što se dogodilo u Sloveniji

U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto

Ulazak Hrvatske u eurozonu ne bi trebao donijeti povećanje cijena nekretnina – slažu se stručnjaci.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica za Novi list napominje kako ne vidi na koji način bi ulazak u eurozonu mogao djelovati na cijene nekretnina, jer su one već izražene u eurima. Efekt ulaska se reflektira na cijenama koje se konvertiraju iz domaćih u eurske, na primjer zaokruživanjem ‘prema gore’, što onda rezultira rastom troškova života, napominje Tica, dok nekretnine u eurima već i gradimo i prodajemo, odnosno kupujemo.

 

Rasle cijene usluga

U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto.

Prosječna plaća u tolarima tada je imala vrijednost od 810 eura, danas iznosi nešto malo više od tisuću eura. Prema statističkim podacima, u desetogodišnjem razdoblju u Sloveniji su natprosječno rasle cijene usluga – šalica kave u kafiću poskupjela je, primjerice, za gotovo 50 posto, a piva ili frizerskih usluga, na primjer, za nešto više od 40 posto.

Velik broj namirnica u trgovinama je, međutim, pojeftinio, no zato su cijene nekretnina – rasle. Razlog tome, međutim, leži negdje drugdje.

– Nekretnine, u najvećoj mjeri kuće na selima, koje domaći kupci nisu prepoznavali, postale su zanimljive strancima, koji su ih kupovali za 20-40 tisuća eura. I Hrvatska mora osmisliti kako pomoći vlasnicima da te nekretnine učine privlačnijima, kako bi one našle svoje kupce.

Općine su u tome ključne, jer trebaju osmisliti poticaje kojima će nove ljude, posebno mlade obitelji, privući na selo – kaže za Novi list Jože Podgoršek, predsjednik slovenske podružnice Međunarodne federacije poslovanja nekretninama.

‘Potražnja za nekretninama je veća što su i prepreke za kupnju manje’, kaže Podgoršek, dodajući kako će u Hrvatskoj sigurno rasti potražnja za nekretninama od strane građana EU-a treće dobi. U Hrvatskoj se, međutim, moraju u red dovesti previsoke cijene nekih nekretnina koje takve cijene ne zaslužuju, smatra on.